{"id":1397,"date":"2021-04-06T11:16:00","date_gmt":"2021-04-06T11:16:00","guid":{"rendered":"https:\/\/fruskorama.org\/?p=1397"},"modified":"2022-03-21T08:17:14","modified_gmt":"2022-03-21T08:17:14","slug":"duhovno-bogatstvo-fruske-gore-najlepsi-fruskogorski-manastiri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/duhovno-bogatstvo-fruske-gore-najlepsi-fruskogorski-manastiri\/","title":{"rendered":"Duhovno bogatstvo Fru\u0161ke gore: Najlep\u0161i Fru\u0161kogorski manastiri"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Fru\u0161ka gora, pored mno\u0161tva lepota koje nudi bogata je sa 16 srpskih pravoslavnih manastira od kojih je ve\u0107ina \u017eive\u0107a. Ova istorijsko-kulturna celina je progla\u0161ena za kulturno dobro od izuzetnog zna\u010daja, a predlagana je i za upis na listu svetske ba\u0161tine UNESKOa. Ovi manastiri su jedan od, ako ne i najzna\u010dajniji razlog zbog kog se ljudi godinama u nazad odlu\u010duju za posetu Fru\u0161koj gori. <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tokom 16.-17. veka, na \u0161irem podru\u010dju Fru\u0161ke gore bilo je \u010dak 35 manastira koji su predstavljali simbol nacionalnog otpora Srba Turskoj imperiji.<\/strong> Manastiri iz 16. Veka stilski pripadaju moravskom arhitektonskom stilu, a manastiri izgradjeni tokom 18. veka spadaju u kombinaciju tradicionalne i zapadnoevropske arhitekture. Na\u017ealost, od vremena nastanka, ovi manastiri su vi\u0161e puta, plja\u010dkani, uni\u0161tavani, ru\u0161eni, napu\u0161tani ali najve\u0107e stradanje do\u017eiveli su tokom Drugog svetskog rata. Nekoliko je te\u0161ko o\u0161te\u0107eno i tokom NATO bombardovanja 1999. kada je velik deo Fru\u0161ke gore pretrpeo te\u0161ke posledice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Od zapada ka istoku nalaze se manastiri: Privina Glava, Div\u0161a, Kuve\u017edin, Petkovica, \u0160i\u0161atovac, Be\u0161enovo, Mala Remeta, Beo\u010din, Rakovac, Jazak, Vrdnik, Staro Hopovo, Novo Hopovo, Grgeteg, Velika Remeta, Manastir Kru\u0161edol i Manastir Sveta Petka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Manastir Kru\u0161edol<\/strong><\/p>\n\n\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Manastir Kru\u0161edol pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve, nalazi se na jugoisto\u010dnoj strani Fru\u0161ke gore, preciznije u ataru Kru\u0161edola, na putu izmedju Iriga i Maradika. Kao nepokretno kulturno dobro i spomenik kulture ovaj manastir je od velikog zna\u010daja a smatra se i jednim on najlep\u0161ih fru\u0161kogorskih manastira. Onim \u0161to ga \u010dini zna\u010dajnim je takodje i velika istorijsko-kulturna uloga kao i bogatstvo manastirske riznice, njegov \u010duveni ikonostas ali i druge relikvije. <\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Manastir je zadu\u017ebina porodice poslednjih srpskih despota u Sremu-Brankovi\u0107a. Kru\u0161edol se sastoji od dve celine: mu\u0161kog i \u017eenskog manastira. Mu\u0161ki manastir sa crkvom posve\u0107enom Blagovestima osnovao je vladika Maksim Brankovi\u0107, dok je \u017eenski manastir sa crkvom posve\u0107enom Sretenju podigla njegova majka, zamona\u0161ena despotica Angelina. Manastir je gradjen u periodu izmedju 1509. I 1521. godine na zemlji\u0161tu srpskog despota Jovana Brankovi\u0107a. U manastiru su sahranjena dva patrijarha Srpske pravoslavne crkve i kralj Milan Obrenovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Manastir je po\u010deo sa obnavljanjem 1721. nakon \u0161to je pretrpeo \u0161te\u0107enja prilikom povla\u010denja Turaka iz Srema, a zavr\u0161eno je krajem \u0161estedesih godina istog veka, najve\u0107e zasluge je imao Nikanor Melentijevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ono \u0161to je posebno lepo i va\u017eno za videti prilikom posete ovom manastiru su freske.<\/strong> Iako su prvobitne freske nastale \u010detrdesetih godina 16. veka, u srednjovekovnoj tradiciji zamenjene su novijimm freskama iz sredine 18. veka. Ove freske su veoma va\u017ene zbog prekida tradicionalnog srednjovekovnog i vizajtijskog slikarstva i stilskog prelaza u barok. Prikazuju slike iz Hristovog \u017eivota kao i Nemanji\u0107ke vladare ali i same ktitore.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prilikom posete manastiru mo\u017ee se videti ikonostas koji se isti\u010de po rasko\u0161nom drvorezbarskom radu.<\/strong> Komponovan je od ikona iz \u010detiri razli\u010dita perioda. Najstarije su one koje prikazuju apostole sa Hristom, Bogorodicu i Svetog Jovana Krstitelja, one su rad sa polovine 16. Veka. Pojedini delovi datiraju iz raznih perioda tokom 16.,17. i 18. veka ali se povezuju u skladnu, rasko\u0161nu celinu vrednu pa\u017enje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Manastir Grgeteg<\/strong><\/p>\n\n\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Manastir Grgeteg pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve i kao i manastir Kru\u0161edol predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture izuzetnog zna\u010daja. Manatir se nalazi na ju\u017enom obronku Fru\u0161ke gore u neposrednoj blizini istoimenog naselja Grgeteg, biv\u0161eg manastirskog prnjavora. Manastirska crkva posve\u0107ena je svetom Nikoli.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema narodnom predanju i natpisu na crkvenoj priprati osnovao ga je despot Zmaj Ognjeni Vuk, 1471. Krajem 17. veka manastir je napu\u0161ten, a ve\u0107 po\u010detkom slede\u0107eg obnavlja ga mitropolit Isaija \u0110akovi\u0107. U Neradinu, selu koje je pripadalo manastiru nalazilu su se kre\u010dni majdan, zemlja i kr\u010dma. Pri manastiru je nekada radila i manastirska \u0161kola. Jedno vreme, nakon izgradnje i oslikavanja novog dela hrama, ovaj manastir se smatrao najlep\u0161im na celoj Fru\u0161koj gori. 1777. Manastir je ukinut prilikom redukcije pravoslavnih manastira a godinu dana kasnije ponovo je za\u017eiveo uz pomo\u0107 Mitropolita koji je molio Mariju Tereziju da ukine re\u0161enje o njegovom prvobitnom ukidanju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160to se ti\u010de spolja\u0161njeg izgleda, stara kamena crkva zamenjena je baroknom gradjevinom negde oko 1770. godine, a tada je napravljen i zvonik. Crkva je obnovljena po\u010detkom 20. Veka. Jedna od najve\u010dih dragocenosti manastira bila je ikona \u201c\u0160iklo\u0161ka Bogorodica\u201d, za koju se smatralo da datira iz vremena srpskog despota Stefana \u0160tiljanovi\u0107a, iz 16 veka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U crkvi su zabele\u017eena \u010dak dva ikonostasa. Prvi, zidani, nalazio se u crkvi do njene obnove 1901. Godine. Ruvarac, koji je preuzeo upravo nad manastirom od 1874 godine, u narednih 31 godinu boravka istra\u017eivao je srpsku i crkvenu istoriju, te je za vreme svog boravka ulo\u017eio 65.000 funti u ukra\u0161avanje ikonostasa. <strong>Drugi ikonostas, koji se danas nalazi u crkvi, slikao je Uro\u0161 Predi\u0107, 1901. godine, oslikavanje je trajalo dve godine, a slikara je unajmio Ruvarac, na\u017ealost honorar za takvo delo bio je veoma mali.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Manastirski konaci su gradjeni tokom druge polovine 18. veka i obnovljeni zajedno sa crkvom 1901. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Danas manastirski kompleks \u010dine crkva, konaci sa sve \u010detiri strane kao i manastirske ekonomske zgrade. U hramu se nalazi ikona Trojeru\u010dica, te manastir pohode mnogobrojni hodo\u010dasnici.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Manastir Novo Hopovo<\/strong><\/p>\n\n\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kao i prethodno pomenuta dva manastira i manastir Novo Hopovo pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro i spomenik kulture. Nalazi se na bla\u017eoj padini ju\u017enih obronaka Fru\u0161ke gore. Udaljen je svega stotinak metara od magistralnog puta Ruma-Novi Sad (nedaleko od Iriga), \u0161to ga \u010dini veoma pristupa\u010dnim za posetioce.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Novo Hopovo po svojoj arhitekturi, prosvetnoj ulozi, bogat istorijskim, kulturnim, verskim i politi\u010dkim dogadjajima jedan je i od najzna\u010dajnijih manastira u Srbiji, a zajedno sa Kru\u0161edolom, posebno medju fru\u0161kogorskim manastirima. Manastir je bio i prosvetni centar tokom vekova, Srbi iz Beograda su dolazili upravo u ovaj manastir da u\u010de da \u010ditaju i pi\u0161u.<\/strong> Dositej Obradovi\u0107, na\u0161 veliki prosvetitelj, ovde se zamona\u0161io i boravio oko tri godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Manastir Novo Hopovo, sa crkvom svetog Nikole, po svojoj arhitektonskoj vrednosti predstavlja najzna\u010dajniju sakralnu gradjevinu svoje epohe na ovim prostorima<\/strong>. Origilano je nastao oko sredine 15. veka. Sada\u0161nja crkva podignuta je 1575. godine a zvonik sa malom kapelom je ozidan \u010dak dva veka kasnije. <strong>Zadu\u017ebina je vi\u0161e ktitora.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon Prvog svetskog rata manastir postaje \u017eenski za kaludjerice i izbeglice, u okviru koga je otvoren i De\u010diji dom za ratnu siro\u010dad, koji je kasnije iseljen u manastir Kuve\u017edin. Na\u017ealost, tokom drugog svetskog rata, kao i ve\u0107ina manastira Fru\u0161ke gore, pretrpeo je velika o\u0161te\u0107enja kao \u0161to je ru\u0161enje zvonika, a manastirska biblioteka, koja je posedovala va\u017ena knji\u017ena blaga i arhiv su uni\u0161teni u po\u017earima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Najve\u0107e bogatstvo manastira su mo\u0161ti svetog Teodora Tirona koje se \u010duvaju u kivotu, u crkvi<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dana\u0161nji kompleks \u010dine manastirska crkva, konaci sa sve \u010detiri strane, ekonomski objekti i ogradni zid. O svemu se brine bratstvo monaha manastira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Photos sources: <a href=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/2\/2e\/Krusedol-2.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Kru\u0161edol<\/a> <a href=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/5\/58\/Manastir_Grgeteg.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Grgeteg<\/a> <a href=\"http:\/\/manastiriusrbiji.com\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/novo-hopovo-istorija.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Novo Hopovo<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fru\u0161ka gora, pored mno\u0161tva lepota koje nudi bogata je sa 16 srpskih pravoslavnih manastira od kojih je ve\u0107ina \u017eive\u0107a. Ova istorijsko-kulturna celina je progla\u0161ena za kulturno dobro od izuzetnog zna\u010daja, a predlagana je i za upis na listu svetske ba\u0161tine UNESKOa. Ovi manastiri su jedan od, ako ne i najzna\u010dajniji razlog zbog kog se ljudi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1401,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[104,102],"tags":[61,59,65,67,66,68,58,64,69,63,71,70,62],"class_list":["post-1397","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-manastiri-fruske-gore","category-zanimljivosti","tag-fruskogorski-manastiri","tag-fuska-gora","tag-krusedol","tag-manastir-grgeteg","tag-manastir-krusedol","tag-manastir-novo-hopovo","tag-manastiri","tag-novi-sad","tag-novo-hopovo","tag-srbija","tag-srpski-manastiri","tag-srpski-turizam","tag-turizam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1397","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1397"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1397\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1409,"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1397\/revisions\/1409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1397"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1397"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fruskorama.org\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1397"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}